Povodom obilježavanja Dana Europe, Europski dom Slavonski Brod organizirao je 28. travnja 2009. godine, u velikoj vijećnici Brodsko-posavske županije, sjednicu Parlamenta mladih grada Slavonskog Broda.Uvodnu riječ imao je zamjenik župan gospodin Damir Vlaović; pozdravio je zastupnike, dao im podršku i poželio sreću u radu. Nakon uvodnih riječi slijedio je izbor najboljeg školskog  projekta. Težilo se tome da projekti budu usmjereni na poboljšanje uvjeta života i rada učenika u školi, da doprinose lokalnoj zajednici tj. sredini u kojoj se škola nalazi. Projekte su predstavile osnovne škole – Milana Amruša, Ivana Gorana Kovačića, Blaža Tadijanović i Antuna Mihanovića te srednje škole –  Antuna Matije Reljković i Industrijsko-obrtnička škola. Osnovna škola Milana Amruša, jedina  škola  za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju učenika s većim teškoćama u razvoju u Brodsko-posavskoj županiji,  osvrnula se na probleme koje imaju djeca s teškoćama u razvoju te predstavila projekt Zajedno smo jači. Cilj projekta je socijalizacija djece s teškoćama u razvoju s djecom istog uzrasta ostalih škola kroz zajedničke aktivnosti i obilježavanja Dana škole. Projekt pod nazivom Uređenje školskog okoliša predstavila je Osnovna škola Antuna Mihanovića. Cilj projekta je urediti okoliš škole; zasadili bi gredice ljetnica i spiralni biljni vrt s kaduljum, pelinom, timjanom, nevenom i vlasacem. Uz zaposlenike škole na projektu bi sudjelovalo 20 učenika. Slogan projekta glasi „Mislimo cvjetno i mirisno“. Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića prezentirala je dva školska projekta od kojih je Kreativno recikliranja pet ambalaže, a drugi Ptice močvarice u ornitološkom rezervatu Bara Dvorina koji se nalazi pokraj Donje Bebrine. Kreativno recikliranje pet ambalaže je projekt koji je osmišljen kao niz radionica u školi Ivana Gorana Kovačića, a prezentacija projekta planirana je u londonskoj školi Islington Aris and Media School koja je ujedno partner projekta. Primarni cilj ovog projekta je razvijanje ekološke svijesti i ekološke osviještenosti o prirodnim resursima.Projekt Ptice močvarice u ornitološkom rezervatu Bara Dvorina , skrbi o rezervatu iz naše sredine u kojem postoji preko 210 vrsta ptica. Izradili su ga također učenici Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića uz pomoć voditeljice projekta, profesorice biologije i kemije Maje Sertić. Cilj projekta je upozoriti na ugroženost pojedinih ptica močvarica, upoznati se s ljepotama Brodsko-posavske županije te poticati razvoj seoskog turizma. Predviđeno vrijeme trajanja projekta je godina dana. Osnovna škola Blaž Tadijanović iz Podvinja osvrnula se na probleme pomanjkanja prostora u školi te predstavila projekt U sjenicu kad nemamo učionicu. Kako je nedovoljno učionica pa stoga učenici moraju pohađati školu u tri smjene, osmišljeno je da se izgradi sjenica u školskom dvorištu, što je ujedno i cilj projekta. Dakle, opći cilj projekta je osigurati lijepo mjesto u školi gdje bi se mogle održavati informacije, gdje bi učenici mogli provoditi svoje slobodno vrijeme te bi se ponekad mogao i održati školski sat.  Industrijsko-obrtnička škola predstavila je projekt Moja ideja za europsko sutra. Projekt se odnosi na međunarodno djelovanje tvrtke  mladih Techno d.o.o. u kojoj su zaposlenici učenici Industrijsko-obrtničke škole, ukupno njih trinaest učenika.  Projekt pod nazivom Međunarodna suradnja iz područja šumarstva osmislila je srednja škola Matija Antun Reljković. U sklopu projekta  organizirana je Šumarska olimpijada u okviru Alpe Adria zajednica. Sudjelovalo je 76 učenika iz 18 škola, uključujuću škole iz Austrije, Slovenije, Italije i Hrvatske. Discipline na olimpijadi bile su: izrada zasjeka i obaranje stabla, kombinirani prerez, kresanje grana, precizni rez na podlozi i zamjena lanaca i okretanje vodilice. Prvo mjesto osvojila je škola iz Austrije, pak škola Antun Matija Reljković osvojila je dobro četvrto mjesto.Svrha projektu obrazovanje mladih koji stvaraju svijet mira, mladi ljudi koji se brinu za okoliš i koji su osjetljivi za socijalnu pravdu te spojiti živote mladih u RH s mladima iz Europe. Cilj projekta je promoviranje inovativnih rješenja za obrazovanje i osposobljavanje u skladu s regionalnim potrebama na tržištu rada te ojačati svijest lokalnih sudionika o potrebama uspostavljanja direktnih partnerstava u strukovnom školstvu, ojačati međunarodnu suradnju između škola i poboljšati nastavnička obrazovna umijeća. Metode provedbe projekta  predviđene su kao razmjena studenata, sastanci, demonstracije, zajednički sajmovi te stručni skupovi. Projekt kojeg su izglasali zastupnici Parlamenta mladih grada Slavonskog Broda kao najbolji i kojeg će biti osigurana financijska potpora je projekt osnovne škole Blaž Tadijanović „U sjenicu kad nemamo učionicu“. Drugo mjesto su osvojili učenici SS Matije Antuna Reljkovića, a treće Osnovna škola Milana Amruša. Lada Muraj iz Odjela za obrazovanje Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija održala je predavanje o Hrvatskoj na putu u EU. Svrha predavanja bila je informirati zastupnike o pretpristupnom procesu Republike Hrvatske u EU i o prednostima koje donosi članstvo u EU. Božica Sedlić predstavila je projekt Phare – 2006 «Mladi – donositelji odluka u lokalnoj zajednici» u okviru kojeg se ove godine organizira i financira rad NSPMRH uz financijska sredstva potpore EU.  Rad Nacionalnog saveza parlamenata mladih Republike Hrvatske, koji je osnovan 10. prosinca 2004, godine od strane Europskog doma te osnutak Parlamenta mladih grada Zagreba u suradnji sa Trećom ekonomskom školom iz Zagreba, unutar projekta PHARE 2006 „Omogućavanje aktivnog doprinosa sektora civilnog društva u pretpristupnom procesu“,  predstavila je Mirjana Mijić. Regionalni seminar u Opatiji, koji je također održan u sklopu projekta istoga projekta u vremenu od 3. do 5. travnja 2009. godine, predstavio je zastupnik Stjepan Orešković. Izvješće o međunarodnom seminaru Globalno zatopljenje – problem cijelog  svijeta, održanom u sjevernonjemačkom gradu Aurichu  od 3. do 12. travnja 2009. godine, u okviru programa Youth in Action, podnijela je zastupnica Ana Kokanović. Sudionici seminara  iz Poljske, Finske, Engleske, Turske, Makedonije, Njemačke i Hrvatske su u kreativnim glazbenim, likovnim, novinarskim, dramskim, video i radijskim radionicama informirali o klimatskim promjenama i njihovim utjecajima na cjelokupno čovječanstvo.  .