novosti

Europska komisija danas je pokrenula ciklus europskog semestra 2023. za koordinaciju ekonomskih politika. Paket se temelji na jesenskoj gospodarskoj prognozi 2022. koja je pokazala da gospodarstvo Unije, nakon vrlo dobrih rezultata u prvom polugodištu, sada ulazi u znatno zahtjevniju fazu. Iako brzo i dobro koordinirano političko djelovanje tijekom pandemije bolesti COVID-19 daje rezultate, Unija se zbog posljedica ruske invazije na Ukrajinu suočava s brojnim i složenim izazovima. Rekordno visoke cijene energije, visoke stope inflacije, nestašice u opskrbi, povećane razine duga i sve viši troškovi zaduživanja utječu na poslovanje i narušavaju kupovnu moć kućanstava.

Ti izazovi iziskuju koordinirano djelovanje kako bi se osigurala odgovarajuća i cjenovno pristupačna opskrba energijom, zaštitila gospodarska i financijska stabilnost te ranjiva kućanstva i poduzeća, a istodobno očuvala održivost javnih financija. S druge strane, potrebno je brzo djelovati kako bi se potaknuo potencijalni rast i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta te ostvarili ciljevi zelene i digitalne tranzicije. Koordinacija ekonomskih politika u okviru europskog semestra pomoći će državama članicama da te ciljeve ostvare utvrđivanjem prioriteta te jasnih i dobro koordiniranih političkih smjernica za sljedeću godinu.

Godišnji pregled održivog rasta

U ovogodišnjem Godišnjem pregledu održivog rasta predstavljen je ambiciozan program za daljnje jačanje koordiniranih odgovora politika Unije kako bi se ublažili negativni učinci energetskih šokova u kratkoročnom razdoblju. Jednako tako je bitno i dalje povećavati socijalnu i gospodarsku otpornost te poticati održiv i uključiv rast u srednjoročnom razdoblju i zadržati fleksibilnost za suočavanje s novim izazovima. Taj je pristup u skladu s UN-ovim ciljevima održivog razvoja, koji su sastavni dio europskog semestra.

Četiri prioriteta u okviru europskog semestra i dalje su: promicanje održivosti okoliša, produktivnosti, pravednosti i makroekonomske stabilnosti u cilju potpore konkurentnoj održivosti.

Mehanizam za oporavak i otpornost, čiji proračun iznosi 723,8 milijardi eura u bespovratnim sredstvima i zajmovima, i dalje osigurava stabilan tok ulaganja u europska poduzeća, infrastrukturu i vještine te podupire ambiciozan program reformi do 2026. Komisija je do danas potvrdila 26 nacionalnih planova za oporavak i otpornost, koje je Vijeće odobrilo. Dosad je u okviru Instrumenta isplaćeno više od 135 milijardi eura.

U okviru Unijina plana REPowerEU, čija je svrha brzo smanjenje ovisnosti Unije o ruskim fosilnim gorivima, mobilizirat će se dodatna sredstva kako bi se ciljanim ulaganjima i reformama povećala otpornost energetskih sustava Uniji i spriječilo energetsko siromaštvo.

Mišljenja o nacrtima proračunskih planova država članica europodručja

Komisija je ocijenila usklađenost nacrta proračunskih planova za 2023. s preporukama Vijeća iz srpnja 2022. U njima se uzima u obzir nastavak primjene opće klauzule o odstupanju u okviru Pakta o stabilnosti i rastu u 2023.

U skladu s fiskalnim preporukama za 2023. države članice s niskim i srednjim dugom trebale bi osigurati da rast primarnih tekućih rashoda koje financira država bude usklađen s općim neutralnim smjerom politike. Državama članicama s visokim dugom preporučeno je da provode razboritu fiskalnu politiku, a posebno da ograniče rast primarnih tekućih rashoda koje financira država ispod srednjoročnog potencijalnog rasta proizvodnje.

Komisija poziva Belgiju, Portugal, Austriju, Litvu, Njemačku, Estoniju, Luksemburg, Nizozemsku, Sloveniju i Slovačku da poduzmu potrebne mjere u okviru nacionalnog proračunskog postupka kako bi osigurale potpunu usklađenost svojih proračuna za 2023. s preporukama Vijeća.

S obzirom na to da će Hrvatska 1. siječnja 2023. pristupiti europodručju, Komisija pozdravlja njezinu odluku da prvi put predstavi nacrt proračunskog plana.

Preporuka za europodručje

U ovoj se preporuci iznose prilagođeni savjeti državama članicama europodručja za razdoblje 2023.–2024. o pitanjima koja utječu na funkcioniranje europodručja u cjelini. Države članice europodručja trebale bi:

• nastaviti koordinirati fiskalne politike kako bi se podržalo pravodobno vraćanje inflacije na srednjoročni cilj Europske središnje banke od 2 %,
• održavati visoku razinu javnih ulaganja radi poticanja socijalne i gospodarske otpornosti te potpore zelenoj i digitalnoj tranziciji,
• osigurati da potpora koja se pruža kućanstvima i poduzećima suočenima s financijskim poteškoćama zbog energetske krize bude troškovno učinkovita, privremena i usmjerena na ranjiva kućanstva i poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća; u preporuci se u tom pogledu predlaže uspostava sustava za određivanje cijena energije na dvije razine, kojim bi se osigurali poticaji za uštedu energije izamijenile opsežne cjenovne mjere. U okviru tog sustava ranjivi potrošači bili bi zaštićeni reguliranim cijenama.
• poticati kretanje plaća kojim se štiti kupovna moć zaposlenika i istodobno ograničavaju sekundarni učinci na inflaciju prema potrebi, razviti i prilagoditi sustav socijalne potpore
• dodatno poboljšati aktivne politike tržišta rada i riješiti problem nedostatka vještina
• osigurati djelotvorno sudjelovanje socijalnih partnera u oblikovanju politika i ojačati socijalni dijalog
• dodatno poboljšati poslovno okruženje i očuvati makrofinancijsku stabilnost.

Izvješće o mehanizmu upozoravanja

Izvješće o mehanizmu upozoravanja analitički je postupak za otkrivanje rizika od mogućih makroekonomskih neravnoteža. U njemu su navedene države članice za koje su potrebna detaljna preispitivanja kako bi se procijenilo jesu li pogođene neravnotežama koje zahtijevaju političko djelovanje.

U ovogodišnjem Izvješću o mehanizmu upozoravanja zaključuje se da su detaljna preispitivanja potrebna za 17 država članica: Cipar, Francusku, Njemačku, Grčku, Italiju, Nizozemsku, Portugal, Rumunjsku, Španjolsku i Švedsku (koje su bile predmet detaljnog preispitivanja u prethodnom godišnjem ciklusu nadzora za postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža) te Češku, Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Luksemburg i Slovačku (koje nisu bile predmet detaljnog preispitivanja 2021./2022.).

Prijedlog zajedničkog izvješća o zapošljavanju

U prijedlogu Zajedničkog izvješća o zapošljavanju potvrđuje se da se Unijino tržište rada u potpunosti oporavilo od pandemije bolesti COVID-19, da dobro funkcionira i da od trećeg tromjesečja 2021. nadmašuje stope zaposlenosti prije pandemije. Unatoč snažnom rastu, mladi, žene i ranjive skupine, kao što su osobe s invaliditetom ili migrantskog podrijetla, trebaju dodatnu potporu da bi se uključili na tržište rada. Potrebno je ojačati politike potpore radnicima radi stjecanja traženih vještina kako bi se ublažili rizici znatnih nestašica radne snage i vještina te pružila potpora prelasku s jednog radnog mjesta na drugo na tržištima rada koja se mijenjaju, posebno u kontekstu zelene i digitalne tranzicije. Promicanje pravedne tranzicije na tržištu rada važno je za postizanje glavnih ciljeva EU-a za 2030. u pogledu zapošljavanja i vještina, koji su integrirani u Zajedničko izvješće o zapošljavanju.

Povećanja cijena od 2021., koja su ubrzana ruskom ratnom agresijom na Ukrajinu, stvorila su pritisak na gospodarstvo i kućanstva u Uniji. Rast realnog BDP-a usporio se u proljeće 2022., a realni dohodak kućanstava smanjio se prvi put nakon pandemije bolesti COVID-19. U tom su kontekstu kolektivno pregovaranje te pravedne i primjerene minimalne plaće djelotvorni instrumenti za očuvanje kupovne moći i promicanje zapošljavanja. Te je mjere potrebno dopuniti mjerama za proširenje opsega i veću primjerenost zaštite minimalnog dohotka. Time će se pridonijeti i glavnim ciljevima EU-a za 2030. u pogledu zapošljavanja i smanjenja siromaštva.

Izvješća o nadzoru nakon provedbe programa

Nadzorom nakon provedbe programa procjenjuje se sposobnost otplate država članica koje su koristile programe financijske pomoći. U izvješćima o nadzoru nakon provedbe programa za Irsku, Grčku, Španjolsku, Cipar i Portugal zaključeno je da svih pet država članica i dalje ima kapacitet za otplatu duga.

Današnje izvješće o nadzoru nakon provedbe programa za Grčku prvo je izvješće za tu zemlju nakon isteka okvira pojačanog nadzora u kolovozu 2022. U izvješću je utvrđeno da je Grčka poduzela potrebne mjere kako bi ispunila svoje obveze unatoč zahtjevnim okolnostima zbog ruske ratne agresije na Ukrajinu. To bi izvješće moglo poslužiti kao osnova za odluku Euroskupine o pokretanju posljednje tranše mjera razduživanja uvjetovanih politikama, koje su dogovorene u lipnju 2018.

Daljnji koraci

Komisija poziva Euroskupinu i Vijeće da rasprave o dokumentima koji su danas predstavljeni i potvrde predložene smjernice. Komisija je sada spremna za konstruktivan dijalog s Europskim parlamentom o sadržaju tog paketa te o sljedećim koracima u ciklusu europskog semestra.

Kontekst

Europski semestar okvir je za koordinaciju ekonomskih politika i politika zapošljavanja država članica. Od uvođenja 2011. afirmirao se kao forum za raspravu o izazovima država članica Unije u području fiskalne i gospodarske politike te politike zapošljavanja u okviru zajedničkog godišnjeg okvira, a tu ulogu ima i u fazi oporavka i u potpori zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Mehanizam za oporavak i otpornost okosnica je instrumenta NextGenerationEU, čiji proračun iznosi 723,8 milijardi eura u zajmovima i bespovratnim sredstvima za potporu reformama i ulaganjima država članica Unije. Svrha mu je ublažiti gospodarske i socijalne posljedice pandemije koronavirusa te europska gospodarstva i društva učiniti održivijima, otpornijima i spremnijima za izazove i mogućnosti zelene i digitalne tranzicije.

Više informacija

Pitanja i odgovori o Europskom semestru 2023.: jesenski paket

Jesenski paket europskog semestra – dokumenti

Europski semestar

Jesenska gospodarska prognoza 2022.

Plan REPowerEU

Instrument NextGenerationEU