Pandemija koronavirusa vrlo je teško pogodila svjetsko gospodarstvo i gospodarstvo EU-a te ima vrlo ozbiljne socioekonomske posljedice. Gospodarska aktivnost u Europi pretrpjela je težak šok u prvoj polovini godine i snažno se oporavila u trećem tromjesečju s postupnim ukidanjem mjera ograničavanja širenja zaraze. No zbog ponovnog jačanja pandemije posljednjih tjedana te uvođenja novih nacionalnih javnozdravstvenih mjera za ograničavanje njezina širenja dolazi do poremećaja. Zbog epidemiološke situacije predviđanja rasta tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom iznimno su nesigurna i podložna rizicima.

Prekinut i nepotpun oporavak

U jesenskoj gospodarskoj prognozi 2020. predviđa se da će se gospodarstvo europodručja u 2020. smanjiti za 7,8 %, a potom u 2021. porasti za 4,2 % i u 2022. za 3 %. Za gospodarstvo EU-a predviđa se da će se u 2020. smanjiti za 7,4 %, a potom u 2021. porasti za 4,1 % i u 2022. za 3 %. U usporedbi s ljetnom gospodarskom prognozom 2020. predviđanja rasta za europodručje i EU neznatno su viša za 2020. i niža za 2021. Očekuje se da se gospodarstvo u europodručju i u EU-u u 2022. neće vratiti na razinu prije pandemije

Gospodarski učinci pandemije znatno se razlikuju diljem EU-a, a isto vrijedi i za izglede za oporavak, na što utječe širenje virusa, strogost javnozdravstvenih mjera za ograničavanje njegova širenja, sektorski sastav nacionalnih gospodarstava i snaga odgovora nacionalnih politika.

Ograničen rast nezaposlenosti usprkos padu gospodarske aktivnosti

Gubitak radnih mjesta i porast nezaposlenosti znatno su ugrozili egzistenciju mnogih Europljana. Mjere politike koje su uvele države članice zajedno s inicijativama na razini EU-a pridonijele su ublažavanju posljedica pandemije na tržištu rada. Zahvaljujući mjerama neviđenih razmjera, posebno u okviru programa skraćenog radnog vremena, ograničen je rast nezaposlenosti usprkos padu gospodarske aktivnosti. Očekuje se da će nezaposlenost u 2021. i dalje rasti jer će države članice postupno ukidati hitne mjere potpore, a na tržište rada ući će novi radnici, ali bi se oporavkom gospodarstva u 2022. trebala smanjiti.

U prognozi se predviđa da će stopa nezaposlenosti u europodručju porasti sa 7,5 % u 2019. na 8,3 % u 2020. i 9,4 % u 2021. te će se potom smanjiti na 8,9 % u 2022. Za stopu nezaposlenosti u EU-u predviđa se da će porasti sa 6,7 % u 2019. na 7,7 % u 2020. i 8,6 % u 2021. te će se potom smanjiti na 8,0 % u 2022.

Očekuje se rast deficita i javnog duga

Ove se godine očekuje znatan rast državnih deficita u cijelom EU-u zbog povećanja socijalnih rashoda i smanjenja poreznih prihoda koji su posljedica izvanrednih mjera politike za potporu gospodarstvu i učinka automatskih stabilizatora.

U prognozi se predviđa da će se ukupni državni deficit europodručja povećati s 0,6 % BDP-a u 2019. na oko 8,8 % u 2020. te će se potom smanjiti na 6,4 % u 2021. i 4,7 % u 2022., što je povezano s očekivanim postupnim ukidanjem mjera hitne potpore tijekom 2021. nakon poboljšanja gospodarske situacije.

Zbog naglog povećanja deficita predviđa se da će se ukupni udio duga u BDP-u europodručja povećati s 85,9 % BDP-a u 2019. na 101,7 % BDP-a u 2020., 102,3 % u 2021. i 102,6 % u 2022.

I dalje umjerena Inflacija

Zbog naglog pada cijena energije ukupna inflacija u kolovozu i rujnu bila je negativna. Temeljna inflacija, koja uključuje sve stavke osim energije i neprerađene hrane, također je znatno pala tijekom ljeta zbog smanjene potražnje za uslugama, a posebno uslugama povezanima s turizmom, i industrijskom robom. Slaba potražnja, stagnacija na tržištu rada i snažan devizni tečaj eura dovest će do smanjenja cijena.

Predviđa se da će inflacija u europodručju, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u 2020. u prosjeku iznositi 0,3 %, a zatim zahvaljujući stabilizaciji cijena nafte porasti na 1,1 % u 2021. i 1,3 % u 2022. Predviđa se da će u EU-u inflacija iznositi 0,7 % u 2020., 1,3 % u 2021. i 1,5 % u 2022.

Izjave članova Kolegija

Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za gospodarstvo u interesu građana, izjavio je: Ovu prognozu donosimo u drugom valu pandemije, koji još više povećava neizvjesnost i gasi nadu u brz oporavak. Gospodarska proizvodnja u EU-u neće se do 2022. vratiti na razinu prije pandemije. No u tim smo previranjima pokazali da smo odlučni i solidarni. Dogovorili smo nezabilježene mjere za pomoć ljudima i poduzećima. Surađivat ćemo na utvrđivanju smjera oporavka, koristeći se svim alatima koji su nam na raspolaganju. Dogovorili smo i ključni paket za oporavak, NextGenerationEU, u čijem je središtu Mehanizam za oporavak i otpornost, kako bismo pružili golemu potporu najteže pogođenim regijama i sektorima. Opet pozivam Europski parlament i Vijeće da brzo zaključe pregovore kako bi nam u 2021. bila na raspolaganju sredstva za zajednička ulaganja, reforme i obnovu.

Paolo Gentiloni, povjerenik za gospodarstvo, izjavio je: Nakon najdublje recesije u povijesti EU-a u prvoj polovini godine i snažnog uzleta u ljeto, oporavak Europe prekinut je zbog ponovnog porasta broja oboljelih od bolesti COVID-19. Rast će se vratiti u 2021., ali će trebati dvije godine da se europsko gospodarstvo približi razini prije pandemije. U trenutačnom kontekstu velike nesigurnosti nacionalne gospodarske i fiskalne politike moraju i dalje biti poticajne, a instrument NextGenerationEU mora se ove godine dovršiti i učinkovito provesti u prvoj polovini 2021.

Visok stupanj nesigurnosti i rizik od pogoršanja ekonomskih izgleda

Nesigurnost i rizici povezani s jesenskom gospodarskom prognozom 2020. i dalje su iznimno veliki. Glavni je rizik pogoršanje pandemije, zbog čega su potrebne strože javnozdravstvene mjere, a one dovode do ozbiljnijeg i dugotrajnijeg učinka na gospodarstvo. Stoga su se pojavila dva scenarija za razvoj pandemije i njezin gospodarski učinak – povoljniji i negativniji. Postoji i opasnost da bi posljedice pandemije na gospodarstvo, kao što su stečajevi, dugotrajna nezaposlenost i poremećaji u opskrbi, mogle biti dublje i dalekosežnije. Europsko gospodarstvo moglo bi biti pogođeno i ako se svjetsko gospodarstvo i svjetska trgovina budu oporavljali sporije nego što je predviđeno ili ako se povećaju trgovinske napetosti. Negativan je rizik i mogućnost stresa na financijskom tržištu.

S pozitivne strane, NextGenerationEU, program gospodarskog oporavka EU-a, uključujući Mehanizam za oporavak i otpornost, vjerojatno će dati snažniji poticaj gospodarstvu EU-a nego što je predviđeno. Naime, budući da su u ovoj fazi dostupne tek ograničene informacije o nacionalnim planovima, u prognozu su se samo djelomično mogle uključiti potencijalne koristi tih inicijativa. Pozitivan učinak na gospodarstvo EU-a imao bi od 2021. i trgovinski sporazum između EU-a i Ujedinjene Kraljevine u odnosu na osnovni scenarij trgovine između Ujedinjene Kraljevine i EU-a na temelju pravila WTO-a o najpovlaštenijoj naciji.

Kontekst:

Prognoza je izrađena u kontekstu ozbiljne nesigurnosti s obzirom na to da su države članice u drugoj polovini listopada 2020. najavile niz novih javnozdravstvenih mjera za ograničavanje širenja virusa.

Prognoza se temelji na uobičajenom nizu tehničkih pretpostavki u vezi s tečajem, kamatnim stopama i cijenama robe zaključno s 22. listopada 2020. Kada je riječ o ostalim ulaznim podacima, uključujući podatke o vladinim politikama, u ovoj se prognozi uzimaju u obzir podaci do 22. listopada. Osim u slučaju uvjerljivo najavljenih i podrobno potkrijepljenih mjera, u projekcijama se pretpostavlja da neće biti promjene politika.

Prognoza ovisi o dvjema važnim tehničkim pretpostavkama. Prvo, pretpostavlja se da će javnozdravstvene mjere donekle ostati na snazi tijekom cijelog razdoblja obuhvaćenog prognozom. Međutim, nakon njihova znatnog pooštravanja u četvrtom tromjesečju 2020. očekuje se da će se u 2021. postupno ublažavati. Pretpostavlja se i da će se gospodarski učinak uvedenih mjera ograničenja s vremenom smanjivati kako se zdravstveni sustav i gospodarski subjekti budu prilagođavali uvjetima pandemije. Drugo, s obzirom na to da budući odnosi između EU-a i Ujedinjene Kraljevine još nisu utvrđeni, predviđanja za 2021. i 2022. temelje se na tehničkoj pretpostavci da će EU i Ujedinjena Kraljevina od 1. siječnja 2021. trgovati prema pravilima WTO-a o najpovlaštenijoj naciji. Ta predviđanja služe samo za prognozu i ne odražavaju pretpostavke ili predviđanja u pogledu ishoda pregovora između EU-a i Ujedinjene Kraljevine o njihovu budućem odnosu.

U zimskoj gospodarskoj prognozi 2021., koja bi se trebala objaviti u veljači 2021., Europska komisija ažurirat će predviđanja BDP-a i inflacije. Dodatne informacije nalaze se ovdje